sábado, 17 de julio de 2010

KÁSO ÑEMOMBE'U "KARAI PYHARE IRÛNGUE"



KÁSO ÑEMOMBE’U “KARAI PYHARE IRÛNGUE”
Ohai: David Galeano Olivera
Leer original (hacer clic) en: http://groups.google.com.py/group/guarani-nee/web/kaso-emombeu-karai-pyhare-irngue

Luchi herava’ekue peteĩ mitãkaria’y heñoiva’ekue Ypejúpe. Ikatu¬pyry ha imbaretéjekoraka’e. Ndaipóri mba’e ojapokuaa’ỹva. Upe mitãkaria’ýngo omba’apómiva’erã mandyju ñemono’õme, upevarevoi avei ndopytái peteĩ hendápe; ou ha oho ñaimo’ã yvytu mba’e.

Kuimba’e retia’e hekópe, ohohápente ogueraha imbaraka, ha hymba kavaju ári oikómiva’erã oipyguara ñane retãpy tembiapo rekávo.

Umi mandyjuty jára niko ohayhuetereirasa ichupe omba’apo porã ha omba’apokuaágui. Upéi avei niko ipo’aitereivoi. Ojapóva guive osẽporãmba ichupe. Heta hapicha, katui omba’apóva hendive, oñeporandúmiva’erã mba’érepa Luchi ipo’aite; upéicharõ jepe, mava¬ve ndaikatúikuri ombohovái upe ñeporandu. Iñirũnguéra apytépe oĩvoi he’íva hese imba’ekuaaha.

Péicha ndaje, peteĩ jey, tuicha oky aja, umi kavaju oĩva’ekue korapýpe osẽ -arasunu ha aratiri omondýigui ichupekuéra- oñani ha isarambipa hikuái. “Mba’éichapiko ñambyatýta umi ñane rymba kavaju ko isarambipáva ñandehegui”, he’íjekoraka’e umi kuimba’e mandyju mono’õhára; ha jeko Luchi osẽkuri he’i upérõ: “Ani pejepy’apy. Pehejánte chéve upe tembiapo”, ha he’ipávo umi mba’e oñemomombyry’imi ichuguikuéra. Sapy’ami rire, ha umi kuimba’e oguerovia’ỹ reheve, ohecha mba’éichapa umi kavaju ou ojoapykuéri ha oikepajeýkuri, ijeheguireínte, ikorapýpe. Upérõ ndaje oporandujo¬aitékuri Luchípe mba’éichapa ojapo upe mba’e, ha ha’e katu oñem¬botavyeténte. Nde’íri mba’eve.

Upéicha avei umi iñirũ hendientevoi omba’aposeve, ndaje umi omba’apóva Luchi ndive vaicháku pya’eve ombyatýva mandyju, ha noñanduivavoi kane’õ. Opa umi mba’e omyangekóikuri umi iñirũme, ha upévare avei ndaje peteĩ jey, ha’ekuéra oġuahẽ hikuái peteĩ ñe’ẽme ha omoñuhãkuri Luchípe. Oñembyatypaite peteĩ pyhare ha tuicha ndaje omonga’u ichupe; ha oka’uporãma rire, oporandúraka’e hikuái ichupe mba’érepa ha’e ipo’aite. Ñepyrũrãme Luchi nomombe’uséikuri mba’eve; upéi mbeguekatúpe ikũjerave ohóvo ha upémarõ he’íjekoraka’e ichupekuéra: “Che niko añemoirũ karai Pyharére ha upévare chepo’a, ha opa mba’e ajapóva osẽporãmbavoi chéve”.

Ohendu vaivai reheve umi mba’e, umi iñirũngéra omba’eporandujeýkurí ichupe mba’éichapa oñemoangirũva’ekue Karai Pyharére, ha Luchi ombohovái: “Ha’e... yma chemitã’írõniko ahendúmiva’erã che róga jerére peteĩ mba’e opiãva térã katu sapy’ánte oha’ãva oimera’ẽ mymbápe. Che sy, che reindykuéra ha che ryke’y he’ímiva’erã chéve nohenduiha mba’eve. Che añoiténte añandu chu¬pe. Oiméne niko Karai Pyhare mba’e, he’ímiva’erã chéve che sy. Upéi niko, peteĩ ka’arupytũ, añembopy’aguasu ha añemboja ha amongeta chupe. Ha’ékuri chupe, chepytyvõrõ che rekove aja pukukue, katui amoĩtaha chupe hapépe petỹmi hamba’e. Ha’e.... péichante niko roñomoírũkuri”, he’íjekoraka’e Luchi tuichaite ka’úre, ha upéi ombojoapy: “Upete guive ha’e che irũ, ha’e... upete guive avei ha’e chepytyvõ ha opa mba’e ajapóva osẽporãmbáva’erã chéve katuete. Po’a memetevoi ko che rekove”.

Ohendupávo umi mba’e he’iva’ekue Luchi, iñirũnguéra oñemo¬ndyipa ha pya’épeko osẽ ohopa heseve ikotypekuéra, ha ohejarei hikuái Luchípe. Upe pyhare pukukue javeve ndaje ohendu hikuái upe opiãva. Ndaikatúikuri oke ha’ekuéra, ha heta, okyhyjégui avei, oñepyrũ oñembo’e, ha péicha avei iko’ẽjoaite. Ko’ẽ reheve opu’ã hikuái ha uperiremíntema ha’ekuéra ohechakuaákuri Luchi nopu’ãihague. Upémarõ, mokõi oho ikotýpe omombay haġua ichupe, ha oġuahẽvo upépe, ha’ekuéra ojuhúkuri Luchípe ojepokua ha ojepykuapa hupáre, ijaosoropándaje, vaicháku máva ombyepotivaipaitéva’ekue ichupe. Ohechávo hikuái ichupe péicha, umi mokõi ouva’ekue omombáyvo, osẽ ha ohenóikuri ambue iñirũnguérape. Oupaite ha upéi ohupíkuri karrétape ha ogueraháma katu hikuái peteĩ pohãnohára rógape.

Upe pohãnohára oipohãnomba rire chupe, umi iñirũ oñemboja ha oporandúva’ekue Luchípe mba’épa ojehúkuri ichupe, ha ndaje osẽ ombohovái: “Che irũ (Karai Pyhare) niko ipochy chendive amombe’uhaguére peẽme umi mba’e kuehe pyhare. Ha’e niko ndoi¬potáikuri mavavete oikuaa upe mba’e”, upéi ombojoapýkuri: “Ipochye¬téma chendive. Cherejáma”.

Upe ára guive mba’evete nosẽporãvéindaje mitã Luchípe. Péicha jeko oipyhy ha ojupirãngue hymba kavaju ári ojupimiva’erã vaka térã kavara umíva ári. Vaicháku itavyrainungáva opytávo. Ndaipirapirevéi. Nomba’apovéi. Amo ipahápe oiko ichugui tupãmba’ejára, ha péicha, peteĩ ára, omanókuri.

No hay comentarios:

Publicar un comentario