lunes, 23 de mayo de 2011

JUAN FÉLIX GONZÁLEZ, GUARANI MYASÂIHÁRA



ATENEO DE LENGUA Y CULTURA GUARANI
Maitei horyvéva opavavépe
David Galeano Olivera

JUAN FÉLIX GONZÁLEZ REKOVE RAPYKUERE (BIOGRAFÍA)
Leer original (hacer clic) en: http://dgaleanolivera.wordpress.com/juan-felix-gonzalez-guarani-myasaihara/

Juan Félix González, heñói’akue táva Jataity del Norte-pe (Ex Felipe Matiauda), 29 jasypokôi ary 1.962-me. Oñembokatupyry heta mbo’ehaóre ha omohu’â mbo’esyry 6º Mbo’ehao Papy 417 Juana María de Lara-pe, Mbo’esyry Mbytegua katu ojapo Colegio Nacional (Julio A. Cartasso) upérô, áĝa ojeheróva Colegio Nacional Jataity del Norte, pépe ha’e osêkuri tenondete iñirûnguéra apytépe (Mejor Egresado de la Promoción 1983).
Instituto de Formación Docente Santanimeguápe oikókuri ichugui Mbo’ehára Tekombo’e Tekotevêtévapegua (Profesor de Educación Primaria), upéi ohasa Ateneo de Lengua y Cultura Guaraníme oiko haĝua ichugui Mbo’ehára Guaraní ñe’êmegua. Upe rire ohasa Instituto de Formación Docente Privado San Estanislao-pe oiko haĝua ichugui Tekombo’e Sâmbyhyhára (Administrador Educacional).
Omba’apo ñepyrû ary 1.986 guive mbo’ehao rupi mbo’eháraramo, sâmbyhyháraramo ha upéi ary 1.996 guive oipe’a itávape Ateneo de Lengua y Cultura Guaraní rokê ikatuhaĝuáicha opavave itavaygua ha avei opa tenda rupigua oñembokatupyry ñane ñe’ê Guaraníre.
Péicha heta mba’apo rire oikókuri peteî Mbo’ehára jeporavo pe ary 1.998-pe osêhaguépe tenonde sâmbyhyhararâ (Director de Area Educativa) Mbo’ehao Papy 1497 “12 de Junio”-pe orekóva ipoguýpe poteî Mbo’ehao, upe ára guive, áĝa peve.
Ary 1993-pe oñembyatýkuri iñirû mbo’eharakuéra ndive omoñepyrû haĝua pe Mbo’ehára aty hérava Asociación de Educadores de Yataity del Norte (A.E.Y.N.), pépe oîkuri pytyvôhára (Secretario de Asuntos Gremiales) ha avei Myakâháraramo (Presidente) mokôi jey, oiko heta tekombo’e jehechaukaha rupi (Congreso, Seminario, Cursos, Jornadas) avei TEKOMBO’E ÑEMYATYRÔME (en la Reforma Educativa) heta oiko ñe’êkôi ñehekombo’e rapykuéri, upéicha omba’apókuri Mbo’esyry’aty Mbohapyha (Tercer Ciclo) oñepyrû guive, Tekombo’e Mbytegua (Nivel Medio) oike ñepyrû meve, pytyvôhararamo; avei Guaraní-Hablante ñehekombo’épe mbo’ehao rupi ha akóinte omba’apóva ñane ñe’ê Guaraníre.
Instituto de Educación Superior Ateneo de Lengua y Cultura Guaraníme oiko ichugui Mbo’erekokuaahára Guarani ñe’ête ha rekópe (Magíster en Lengua y Cultura Guaraní) ha ipahaitépe Tembikuaajára Guarani Ñe’ête ha Rekópe (Doctor en Lengua y Cultura Guaraní). Oguereko hemiandu ha ijepy’apy Guaraní ñe’ête mbojojaháre, upévare ombosako’i peteî tembiapo hesegua hi’âva ichupe oñehesa’ŷijo oñemyatyrôkuaa haĝua pe Guaraní ñe’ête mbojojaha aĝaite peve iñapañuaiva tekombo’erâ.
23 jasypoapy, ary 2009-pe omoheñóikuri Aty ojeheróva AYUDA (Asociación Yataityeño de Universitarios Desarrollando Acciones) oguerekóva iñesâmbyhyreko (Estatuto) ha hi’avatee (Personería Jurídica).

AÑANDÚVANTE AIPYAHA
Ohai: Mbo’ehára Tembikuaajára Juan Félix González
(Ko Ñe’ẽpoty osẽva’ekue tenonde Festival del País, San Juan Nepomuceno-pe, 9 jasypa 2010-pe)
Yvypóra ko arapýre, opaichaguápa ñaime
Iñarandu ha iñarandu’ŷva, peteîchante maymave,
Tekovai ha kuatiane ombotuju ñande rekove
Upévareko che añandúma, naiporâvéi ñande jeikove.
Ymaveningo ñahendúva, ivaiha pe pokarê
Upeichahápe ojejuhúva, ka’irâime oike havê;
Áĝakatu sa’i sa’ípe ndaivairitanipora’e,
Ajevérô pukavýpe sâmbyhyrekokuaahára omoañete.
Ymave avei oje’éva, sâmbyhyrekokuaahararâ ipokâiteha
Ndaikatúigui oimeraêva, oisâmbyhývo umi tekoha;
Áĝa ĝuarâ ndaikatuvéima, chuguikuéra ñaikûndaha
Ha’ekuéramakatu taĝeme, ápe ha pépe ojapyhara.
Mba’épa oiméne oheka, taĝepópeko oñani,
Ojuhúvako omyangekói, taha’épa mboriahumi;
Umi imboriahuvéva, oñanduka hekotevêmi,
Ha’ekuérakatu añeteguáicha, ombohovái ha opukavymi.
Vy’apavêmeko opyta maymavéva umi tapicha
Jeporavo oikóta javérô, hymba guéimi jepe oipuruka
Umi iñemoñaréva, pya’etékena tohopa
Omoneîvo juru’akuápe, ñande virumi toisyrykupa.
Ojupíva ko ojupíma, haipyréko ombosako’i,
Tekotevêko ojuasapáma, virumíke toñemoî;
Tojegueru ojegueruhágui, upéva vyrorei,
Áĝa ipyahúva ohepyme’êne, ñesâmbyhy upeichantemavoi.
Ndareírinimbora’e, tapichakuéra oñorairômba,
Sâmbyhyháraramo oikoséva ojoapykuéri oipykuijoa
Ha’ekuéra naikane’ôiva, pe pokoka ohupyty haĝua
Oguapývo apyka tymoime, amóntema che kamba.
Anivémana angirûnguéra, avave ñanembotavy,
Iporântema opaite ára, oje’emíva guive ñaikûmby
Pytûmbýpe jaikovégui, ha’ekuéra ñande jopy
Ha upéicha ko’êreíre, tekotevême ñande juvy.
Tovéna umi moñainguéra, ka’irâime ñamondopa
Jahechápa noguenohêimo, umi ñande virueta;
Pokarê ha tova’atâme, ha’ekuéra ko ombyatypa,
Ñandekuérakatu tasême, pehênguemíre ñañonupâ.
Hetaite mba’evaíma, ojapo â aña rymba,
Ñande tavami jaikohájepe, oikokuévo omongy’apa;
 mba’éko naiporâi, anivémana ja’apa,
Pevarâko che ko’ápe, añandúvante aipyaha.
Omoñe'ê ko ñe'êpoty: Liz Gabriela Velázquez Rodriguez

CHE SYMI MARANGATU
Ohai: Mbo’ehára Tembikuaajára Juan Félix González
Che symi marangatu
Ndemante chemokunu’ûva
Nderehe aénte che añandúva
Tuichaitéva mborayhu.
Che ñe’â omyenyhêva
Opa árape ĝuarâicha
Ku eiretéicha he’êva
Ha ipotîva kunu’û.
Rasa avy’a nendive aimérô
Ndaikuaaivoíko py’a angekói
Upévare che Tupâme ha’éva
Aníkena márô chupe rehenói ;
Yvoty maymáva hi’ânteva chéve
Che po mokôivépe amyenyhête
Ha upéicha ko’êre tory ha vy’ápe
Tame’êmi ndéve heta che aguyje.
09/05/1.996

MBO’ESYRY PETEÎHA
Ohai: Mbo’ehára Tembikuaajára Juan Félix González
(Ñe’êpoty osêva’ekue tenonde Festival del Pais, táva Tovatîme - 1er Puesto en la 3ª Edición del Festival del País, en Tovatî, 1997)
Péina Ñandejára Ndéve ajopói
Che ñe’â poty ha che akâiñói,
Nde ha’e rupi upe Mbo’ehára
Márô ikatu’ŷva ava ohupyty.
Che aikose avei mbo’eharamírô
Ha katu arandu che ndaguerekói,
Ndemante ikatu ko che apytu’ûme
Reñotŷ arandu ha che hyvykói.
Ikatu haĝuáicha mitâmi maymáva
Ku mbo’ehaópe che remimbo’e
Ou ñepyrûva arandu rekávo
Chendive ojuhu vy’a, kunu’û tory, tetia’e.
Umíva ha’e umi mitânguéra
Ku Mbo’esyry peteîhapegua,
Oje’óiramóva isy rapypa’ûgui
Ñembokatupyry oheka haĝua.
Ajépa iporâ umi tekove
Tape po’imíre ojoapykueripa,
Osêva oje’ói arandu reka;
Ha’eténte ku pykasumimi
Ikyrŷi asýva opa umi iñe’â.
Oimeva’erâipo ambue yvypóra
Imbojojahára tekove potî
Oguata, opopo, oñani, opuka hetia’e,
Ipy’a kyrŷi noñandúi jejopy.
Ndaipóri tie’ŷ, ndaipóri tyai
Pe hi’angami ipotî omimbi
Mba’éguipa upéicha ndajakakuaái
Akóinte vy’ápe jaikove haĝua
Ñande rekove toiko mborayhúpe
Ha umi mbyjamícha tove tojajái.
Néina yvagajára tacherendumi
Ha che apytu’ûme arandu emoî
Ko che ñe’âkuápekatu taipoty
Mborayhu hypýva kunu’ûrâmi
Ha upéicha akói ára che tamyasâimi
Umi nde yvotytýre kuaapyrâmi.
Néina ru ha sy, mbo’eharakuéra
Peteî ñe’êmena ñaimembami
Ha ko’â mitâ oikotevêtéva
Oñondivepána ñaipytyvômi
Tojupi yvatévo, ani ikangýtei
Ha tavy hatâva ñahu’â’omi.
29 de julio de 1.997

PARAGUAY
Ohai: Mbo’ehára Tembikuaajára Juan Félix González
Heta arýma ojapo
Ouhague pytaguakuéra
Hi’ánga ijaperekuéra
Nde yvýpe opytu’u
Upépema pya’ete
Omopu’â kurusu
Ha nde rérape ojapo
Peteî tava’i rusu.
Upéicha sa’i sa’ípe
Okakuaa upe táva
Ko aĝa omimbipáva
Paraguay heropy
Ndaipóriko ndeichaguáva
Mamovénte ko arapýpe
Ni oñemondéva yvotýpe
Anichéne nembojoja.
Upévareko che ha’éva
Tupâ ha isy tanderovasa
Akóinte ko arapýpe
Ne porâ porâve haĝua.
¡Ha Paraguay…!
Ndéko ha’e imomorâmby.
08/1.996

No hay comentarios:

Publicar un comentario